Mostar u ružičastom: Učenici, nastavnici i građani poslali jasnu poruku protiv vršnjačkog nasilja

Mostar je danas u znaku ružičastih majica. Naizgled samo boja, a zapravo snažna poruka – stop vršnjačkom nasilju. Učenici, nastavnici i građani simbolično su obukli ružičasto kako bi pokazali solidarnost s onima koji trpe nasilje i podsjetili da nijedno dijete ne smije biti meta zbog svoje različitosti. Ni u učionici, ni na igralištu, ni na društvenim mrežama.

"Uvijek je bilo nekih nesuglasica, nasilja, ali ništa pretjerano jer se uvijek gledalo da se na početku riješi, da ne nastanu veći problemi, da prijavimo profesorima i pedagozima", kaže Merjem Šubara, učenica Mašinsko-saobraćajne škole Mostar.

"Da nas nije sramota reći i ako trpimo neko nasilje, da nije problem bilo kome se obratiti, da će svi generalno pomoći oko toga", dodaje Ajla Dlakić, učenica Mašinsko-saobraćajne škole Mostar.

Iza statistika kriju se stvarne priče djece i mladih koji se suočavaju s ismijavanjem, prijetnjama, pa i fizičkim zlostavljanjem. Zbog toga je, poručuju iz obrazovnih ustanova, neophodno o ovom problemu govoriti glasno i bez zadrške.

"To je problem koji se treba ozbiljno shvatiti, ne treba ga podcjenjivati. Škola je prije svega odgojno-obrazovna ustanova. Važno je da svi akteri tog procesa, prije svega mislim na roditelje, na nastavnike, na cjelokupnu zajednicu, daju doprinos tome", ističe Semir Šejtanić, direktor OŠ Mujaga Komadina.

Prema istraživanju kantonalnog Ministarstva obrazovanja, provedenom na uzorku od 7.500 ispitanika, nema značajnijih odstupanja u odnosu na prethodne godine kada je riječ o vršnjačkom nasilju. Ipak, bilježi se porast nasilja u online prostoru – na društvenim mrežama i u digitalnoj komunikaciji, gdje su uvrede i prijetnje često manje vidljive, ali jednako bolne. Kao jedan od izazova u prevenciji i pravovremenom reagovanju ističe se i nedostatak školskih psihologa.

"Nemoguće je zamijeniti psihologa, ali imamo pomoć organizacija koje pružaju psihološku podršku, onu koja djeci nedostaje u školama. Pedagozi su najviše preuzeli te obaveze na sebe. Nadam se da ćemo uspjeti premostiti taj evidentan problem nedostatka", optimistična je Emina Jusufbegović, savjetnica u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.

Iako su slučajevi vršnjačkog nasilja evidentno prisutni, svi oni ne završe u zvaničnim evidencijama. Mnogi učenici nasilje ne prijavljuju policiji – bilo iz straha, nepovjerenja ili bojazni od dodatne stigmatizacije.

"Iza svake statistike nalazi se dijete koje zahtijeva zaštitu i potporu. Ne samo kada su u pitanju standardni oblici nasilja među vršnjacima, nego i sve prisutniji cyberbullying, odnosno nasilje u digitalnom okruženju. Nastojimo osvijestiti kako do nasilja može doći i da roditelji i staratelji mogu prepoznati indikatore koji upućuju na to da nasilje postoji, kako bi se pravovremeno prijavilo", naglašava Mario Marić, ministar MUP-a HNK.

Stručnjaci poručuju da je ključno ohrabriti djecu da progovore i osigurati im siguran i povjerljiv sistem podrške, jer posljedice znaju biti trajne i teške.

"Pad koncentracije, osjećaj odbačenosti, tuga, osjećaj inferiornosti, manje vrijednosti – to je nešto što je neizbježno u takvim situacijama, tako da te posljedice znaju biti doista teške", kaže Marko Romić, psiholog.

Romić dodaje da nasilno ponašanje često vuče korijene iz nesređenih porodica, zato je, poručuje, važno jačati podršku i zajedništvo u domu, jer stabilno okruženje djeci daje temelj da razvijaju sigurnost i zdrave međuljudske odnose.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad